Istražujemo li hrvatsku kulturu kroz leću 6-D modela©, možemo dobiti dobar pregled dubokih pokretača hrvatske kulture u odnosu na druge svjetske kulture.
UDALJENOST SNAGA
Ova dimenzija se bavi činjenicom da svi pojedinci u društvima nisu jednaki – ona izražava stav kulture prema tim nejednakostima među nama. Udaljenost moći definira se kao stupanj u kojem manje moćni članovi institucija i organizacija unutar zemlje očekuju i prihvaćaju da je moć nejednako raspoređena.
Hrvatska ima visoku ocjenu na ovoj dimenziji (ocjena 73) što znači da ljudi prihvaćaju hijerarhijski poredak u kojemu je svima mjesto i kojemu nije potrebno dodatno opravdanje. Smatra se da hijerarhija u organizaciji odražava inherentne nejednakosti, centralizacija je popularna, podređeni očekuju da im se kaže što da rade, a idealni šef je dobroćudni autokrat
INDIVIDUALIZAM
Temeljno pitanje kojim se bavi ova dimenzija je stupanj međuovisnosti društva među svojim članovima. To se odnosi na to je li ljudska slika o sebi definirana u terminima “ja” ili “mi”. U individualističkim društvima ljudi bi trebali brinuti samo o sebi i svojoj neposrednoj obitelji. U kolektivističkim društvima ljudi pripadaju 'u grupama' koje se brinu o njima u zamjenu za lojalnost.
Hrvatska se s ocjenom 33 smatra kolektivističkim društvom. To se očituje u bliskoj dugoročnoj predanosti 'skupini' članova, bilo da se radi o obitelji, proširenoj obitelji ili proširenim vezama. Odanost je u kolektivističkoj kulturi najvažnija i nadjačava većinu drugih društvenih pravila i propisa. Društvo njeguje snažne odnose u kojima svatko preuzima odgovornost za svoje kolege iz svoje grupe. U kolektivističkim društvima prijestup dovodi do srama i gubitka obraza, odnosi poslodavca i zaposlenika percipiraju se u moralnom smislu (poput obiteljske veze), odluke o zapošljavanju i napredovanju uzimaju u obzir zaposlenikov unutar grupe, menadžment je upravljanje grupama.
MUŠKOST
Visok rezultat (muški rod) na ovoj dimenziji ukazuje na to da će društvo biti vođeno natjecanjem, postignućima i uspjehom, pri čemu će uspjeh definirati pobjednik/najbolji u polju – sustav vrijednosti koji počinje u školi i nastavlja se tijekom cijelog organizacijskog života.
Niska ocjena (Žensko) na dimenziji znači da su dominantne vrijednosti u društvu briga za druge i kvaliteta života. Žensko društvo je ono u kojem je kvaliteta života znak uspjeha, a izdvajanje iz gomile nije vrijedno divljenja. Ovdje je temeljno pitanje što motivira ljude, žele biti najbolji (muški) ili im se sviđa ono što radite (ženstveno).
Hrvatska ima 40 bodova po ovoj dimenziji i stoga se smatra relativno ženskim društvom. U ženskim zemljama fokus je na “raditi da bi se živjelo”, menadžeri teže konsenzusu, ljudi cijene jednakost, solidarnost i kvalitetu u svom radnom životu. Sukobi se rješavaju kompromisom i pregovorima. Prednost se daje poticajima kao što su slobodno vrijeme i fleksibilnost. Fokus je na dobrobiti, status se ne prikazuje.
IZBJEGAVANJE NEIZVJESNOSTI
Dimenzija Izbjegavanje neizvjesnosti ima veze s načinom na koji se društvo nosi s činjenicom da se budućnost nikada ne može znati: trebamo li pokušati kontrolirati budućnost ili je jednostavno dopustiti?
Ova dvosmislenost sa sobom nosi tjeskobu i različite kulture su naučile nositi se s tom tjeskobom na različite načine. Stupanj u kojem se pripadnici neke kulture osjećaju ugroženima dvosmislenim ili nepoznatim situacijama te su stvorili uvjerenja i institucije koje to pokušavaju izbjeći odražava se u ocjeni Izbjegavanje neizvjesnosti.
Hrvatska ima 80 bodova na ovoj dimenziji i stoga ima vrlo visoku prednost izbjegavanja neizvjesnosti. Zemlje koje pokazuju visok stupanj izbjegavanja nesigurnosti održavaju krute kodekse uvjerenja i ponašanja i netolerantne su na neortodoksno ponašanje i ideje. U tim kulturama postoji emocionalna potreba za pravilima (čak i ako se čini da pravila nikad ne funkcioniraju) vrijeme je novac, ljudi imaju unutarnju želju da budu zaposleni i naporno rade, preciznost i točnost su norma, inovativnosti se može oduprijeti, sigurnost je važan element individualne motivacije.
DUGOROČNA ORIJENTACIJA
Ova dimenzija opisuje kako svako društvo mora održavati neke veze sa vlastitom prošlošću dok se suočava s izazovima sadašnjosti i budućnosti, a društva različito postavljaju prioritete za ova dva egzistencijalna cilja. Normativna društva. koji, na primjer, imaju nisku ocjenu u ovoj dimenziji, radije održavaju tradicije i norme koje su postojale u vremenu dok na društvene promjene gledaju sa sumnjom. Oni s visokom kulturom, s druge strane, imaju pragmatičniji pristup: potiču štedljivost i napore u suvremenom obrazovanju kao način pripreme za budućnost.
S visokom ocjenom od 58 za hrvatsku kulturu kažu da je pragmatična. U društvima s pragmatičnom orijentacijom ljudi vjeruju da istina uvelike ovisi o situaciji, kontekstu i vremenu. Pokazuju sposobnost lakog prilagođavanja tradicije promijenjenim uvjetima, snažnu sklonost štednji i ulaganju, štedljivost i ustrajnost u postizanju rezultata.
INDULGENCIJA
Jedan izazov s kojim se čovječanstvo suočava, sada i u prošlosti, je stupanj do kojeg su mala djeca socijalizirana. Bez socijalizacije ne postajemo “ljudi”. Ova se dimenzija definira kao mjera u kojoj ljudi pokušavaju kontrolirati svoje želje i impulse, na temelju načina na koji su odgojeni. Relativno slaba kontrola naziva se "Prepuštanje", a relativno jaka kontrola naziva se "Suzdržanost". Kulture se stoga mogu opisati kao popustljive ili suzdržane.
Hrvatska niska ocjena od 33 u ovoj dimenziji označava je kao Suzdržanu zemlju. Društva s niskim rezultatom u ovoj dimenziji imaju tendenciju cinizma i pesimizma. Također, za razliku od Indulgent društava, Suzdržana društva ne stavljaju puno naglaska na slobodno vrijeme i kontroliraju zadovoljenje svojih želja. Ljudi s ovom orijentacijom imaju percepciju da su njihovi postupci Sputani društvenim normama i osjećaju da je prepuštanje sebi donekle pogrešno.
Istraživanja za ostale države možete provjeriti na Country Comparison - Hofstede Insights -> www.hofstede-insights.com